Mirovinski fondovi

Mirovinski fond imovina je bez pravne osobnosti. U njemu se prikuplja novac kojeg uplaćuju njegovi članovi, koji su ujedno i vlasnici udjela u fondu. Predstavlja oblik štednje za umirovljenje.

Obvezni mirovinski fond

Obvezni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti u vlasništvu osiguranika odnosno članova. Njime upravlja mirovinsko društvo i ono je pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija (HANFA). Obvezni mirovinski fondovi prikupljaju sredstva osiguranika, dok isplatu vrše mirovinska osiguravajuća društva. Dok god smo živi isplaćuje nam se mirovina i to od dana kada steknemo uvjete za mirovinu. Tada s mirovinskim osiguravajućim društvom sklapamo ugovor o isplati mirovine.


Dobrovoljni mirovinski fond

Sklapanjem ugovora s mirovinskim društvom i prvom uplatom, postaje se član dobrovoljnog mirovinskog fonda. Kako mu i samo ime govori on je dobrovoljan, odnosno svaka uplata je stvar vlastita izbora i briga za vlastitu starost. Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod čija je namjera isključivo štednja za mirovinu. Štednja služi osiguranju trajne socijalne sigurnosti i normalno povećanju prihoda u mirovini, odnosno starijoj životnoj dobi.


Obvezni mirovinski fond

Iako mu naziv govori da je taj fond obavezan, sami članovi nisu dužni uplaćivati ta sredstva, već njihovi isplatitelji plaće (poslodavci). Čim se postane osiguranikom, automatski se otvara osobni račun, gdje će se u budućnosti knjižiti doprinosi u cijelom trajanju članstva do umirovljenja. Osobe koje u trenutku prvog zaposlenja imaju više od 40 godina ne mogu postati članom obveznog mirovinskog osiguranja.

U obvezni mirovinski fond poslodavac, tj. onaj tko isplaćuje plaću uplaćuje 5% bruto plaće zaposlenika, dok su samozaposlene osobe dužne same uplaćivati prema poreznim rješenjima. Dakle, sve što se uplaćuje, uplaćuje se na račun samih osiguranika, to je vlasništvo članova i to ne služi za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika.

Društvo za upravljanje vodi brigu i ulaže novac na tržište kapitala s ciljem ostvarivanja zarade, te osobni račun člana zapravo predstavlja kapitaliziranu štednju.

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

U Hrvatskoj postoje 4 obvezna mirovinska fonda:

AZ, ERSTE PLAVI, PBZ CROATIA OSIGURANJE i RAIFFEISEN obvezni mirovinski fond.


Tko bira fond?

Koje kategorije postoje?

Što ako prestanem uplaćivati sredstva zbog gubitka posla ili bolovanja?

Članstvo u fondovima prema kategoriji rizika

Onaj tko odabere kategoriju A preuzima najveći rizik, dok onaj tko se odluči za C kategoriju je skroz konzervativan. B kategorija je između, tako reći za neodlučne ili one koji vole biti u „zlatnoj sredini“. Najviše je upravo onih koji pripadaju toj kategoriji kao što iz grafa možemo vidjeti, zbog toga što su do 2019. svi oni koji nisu odabrali fond samostalno, većinom bili raspoređeni u kategoriju B. Međutim, očekuje se izmjena strukture članstva zbog novih izmjena zakona tijekom 2019. godine prema kojima će oni koji se ne opredijele dobrovoljno, u ovisnosti o godinama do mirovine, biti raspoređeni u kategoriju A.

Mogu li podići sredstva ili dodatno uplatiti?

Jesu li sredstva u obveznom fondu nasljedna?

Može li mirovinski fond propasti?

Koja je povezanost ulaganja pojedinog fonda i mojih sredstava?

Svaki mirovinski fond osim ulaganja od osiguranika, ostvaruje i dobit ili gubitak na ta uložena sredstva ulaganjem na tržište. Sredstva na računima članova vode se u obračunskim jedinicama. Vrijednost obračunske jedinice zapravo je iznos koji se dobije kad neto imovinu fonda podijelimo s brojem obračunskih jedinica. Neto imovina fonda je novac svih članova uvećan za do tada ostvarene prinose. Sredstva koja uložimo se preračunavaju u te obračunske jedinice. Kako fond sredstva članova ulaže na tržište, oni mogu ostvariti pad ili rast imovine fonda i tako utjecati da naše obračunske jedinice rastu ili se smanjuju. Ukoliko je prinos obračunske jedinice pozitivan, to znači da članovi ostvaruju dodatnu zaradu na štednju, dok u slučaju pada vrijednosti, prinos je negativan. Svakako da prinos ne ovisi samo o društvu za upravljanje nego i o gospodarskoj situaciji i tržištu kapitala.

Dakle, sva sredstva koja uložimo u fond podliježu rastu ili padu vrijednosti i rijetki su slučajevi da će nam se isplatiti točno onoliko koliko smo uložili. Zbog toga je važno računati na rizik ulaganja i opredijeliti se za onu kategoriju fonda koja je u skladu sa osobnom sklonošću preuzimanja rizika. Zbroj svih obračunskih jedinica na svim računima članova fonda čini neto imovinu fonda.

Uvijek se kretanje vrijednosti tih obračunskih jedinica (prinosi ili gubitci fondova) iskazuje Mirex indeksom. On predstavlja prosječnu vrijednost obračunske jedinice fonda. Znači, prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice u određenom razdoblju, tj. to predstavlja članovima zaradu ili gubitak koji je na njihovu štednju ostvarilo društvo za upravljanje.

Postoji li mogućnost da izgubim uložena sredstva?

Iako je malo zahtjevnije razumijevanje i nije na samim članovima da o tome brinu, važno je znati da za ulaganje u mirovinski fond postoji zakonski prinos koji se jamči od strane fonda, odnosno sva sredstva na računima nikako neće nestati i da osiguranici na kraju ne ostvare svoje mirovine. Znači, ulaganje u mirovinske fondove nije rizičan oblik ulaganja.

Referentni prinos obveznih mirovinskih fondova izračunava se za svaku kategoriju fonda posebno. I to tako da se gleda ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova posebno po kategorijama u posljednje tri godine. Ponder u izračunu je zapravo udio neto vrijednosti imovine pojedinoga mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na posljednji radni dan u kalendarskoj godini. Kako bi se zaštitili članovi fondova, propisan je zajamčeni prinos, koji je za kategoriju A dvanaest postotnih bodova manji od referentnog prinosa fondova te kategorije, zatim za kategoriju B je šest postotnih poena manji od referentnog prinosa fondova kategorije B, te je tri postotna poena manji od referentnog prinosa u fondu C kategorije.

Može li se promijeniti fond ili kategorija fonda?

Članovi obveznih mirovinskih fondova mogu promijeniti svoj fond online ili u FINA-i, međutim za to trebaju platiti određenu izlaznu naknadu koja se proporcionalno godinama članstva smanjuje. U prvoj godini članstva iznosi 0,8% iznosa na računu člana, u drugoj 0,4%, u trećoj 0,2%, dok nakon 3 godine izlazna naknada se prestaju obračunavati. Postoji i mogućnost da član promijeni obvezni mirovinski fond onim kojim upravlja neko drugo društvo. To se dozvoljava ako je prošlo 14 dana od prethodne promjene bilo kategorije unutar istog društva ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo. Ukoliko se želi promijeniti kategorija fonda, to je moguće samo 1 put godišnje i to u mjesecu rođenja, na šalteru Regosa u FINA-i tada se ne plaća izlazna naknada.

Gdje mogu pronaći sve informacije?

Važno je znati da se na stranicama fondova mogu pronaći sve informacije o imovini fonda, o njihovim ulaganjima, prinosima, a obavještavaju i o događajima koji mogu utjecati na poslovanje fonda.

REGOS svakom članu jedanput godišnje daje potvrdu o tome koliko obračunskih jedinica imaju na računu, imovinu fonda, kako se zove društvo koje upravlja fondom u kojem imaju članstvo, obavještava o kategoriji, o promjeni kategorije ako su se, primjerice, promijenile godine do mirovine, sadrži i sve datume uplata i još neke bitne činjenice, tako da je važno to proučiti i o svim nedoumicama raspitati se, jer svatko sam upravlja svojom budućnosti.

Svaki osiguranik može u bilo kojem trenutku provjeriti koliko novaca ima na svom računu u obveznom fondu i to točno koliko je uplaćeno od strane poslodavca, a koliko je fond ostvario na ta sredstva prinosa.

Trebam li biti zabrinut/a za svoja sredstva u obveznom fondu zbog COVID-19 krize?

Mirovinski fondovi ulažu sredstva (mirovinsku štednju) na tržište kapitala tako da je pad na tržištu zbog krize utjecao na pad prinosa fondova, odnosno pad trenutačne vrijednosti obračunskih jedinica fondova. Dakle, svakako su mirovinski fondovi izgubili dio svoje imovine, međutim mirovinska štednja predstavlja dugoročnu štednju, tako da povremene cirkulacije u prinosima ne utječu znatno na promjenu mirovine u budućnosti, pošto svakako postoji i vrijeme za nadoknadu gubitka. Sva ulaganja treba promatrati na dugi rok, te oscilacije u prinosima ne treba gledati u kratkom roku. Lošijih perioda na tržištima je bilo i sigurno će ih biti i ubuduće. Oni kojima nije ostalo puno čekati do mirovine također ne moraju brinuti jer njihova kategorija (C) ulaže svakako konzervativnije, gdje su mogući manji prinosi, ali isto tako u ovom slučaju i gubitci. Jedino što može utjecati u ovoj krizi na mirovinsku štednju u obveznom mirovinskom fondu je ukoliko netko ostane bez posla ili ukoliko poslodavac smanji plaću, čime automatski manja sredstava dolaze na osobni račun (dok u slučaju otkaza niti ne dolaze).

Kako do mirovine?

1. Član obveznog mirovinskog osiguranja mora podnijeti zahtjev za starosnu (punu mirovinu) ili prijevremenu mirovinu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

2. Središnji registar osiguranika nakon što dobije podatke o izračunu mirovine od HZMO-a i Mirovinskog osiguravajućeg društva, dostavlja osiguraniku taj dokument.

3. Osiguranici se opredjeljuju za mirovinu i potpisuju izjavu na šalterima REGOS-a

4. REGOS natrag HZMO-u šalje te podatke, te kasnije dostavlja Rješenje o priznavanju prava na mirovinu.

5. Nakon što osiguranik izabere mirovinsko osiguravajuće društvo, REGOS zatvara osobni račun osiguranika i sklapa se ugovor s odabranim društvom koje je zaduženo za isplatu mirovine.

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Prinosi obveznih mirovinskih fondova

Iz priloženog grafikona možemo vidjeti kako najveće prinose ostvaruju obvezni mirovinski fondovi A kategorija, zatim kategorija B i na kraju C kategorija u sva četiri obvezna mirovinska fonda. Najveći prinos od 16% u promatranom razdoblju ostvario je Erste plavi obvezni mirovinski fond A kategorije, a najniži prinos u istom tom razdoblju ostvario je Raiffaisen obvezni fond kategorije C. Kao najkonzervativniji fondovi po instrumentima ulaganja, za očekivati je bilo da će obvezni fondovi kategorije C i ostvarivati najniže prinose.

Struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova

Ovaj grafikon prikazuje strukturu ulaganja OMF-ova kategorije A. Možemo uočiti da svi obvezni fondovi A kategorije najviše svoje imovine ulažu u obveznice, oko 40-50% imovine, osim fonda PBZ Croatia osiguranje koji najveći dio imovine ulaže u dionice, čak 41,3%. Druga vrsta ulaganja po zastupljenosti u većini fondova (osim PBZ kojem je to prva) su dionice, s oko 30% udjela. Taj visok udio ulaganja u vlasničke vrijednosne papire odražava rizičnost ove kategorije fonda i slaže se s prethodno navedenom činjenicom da je ovo najrizičnija kategorija. Obvezni fondovi ove kategorije znatan dio svoje imovine još ulažu u UCITS fondove, najviše Raiffeisen obvezni fond, čak 15,6%. Manji dio imovine fondova još čine potraživanja, novčana sredstva, depoziti i AIF.

B kategorija obveznih mirovinskih fondova je nešto konzervativnija od A kategorije što je vidljivo i iz ovog grafikona. Fondovi B kategorije najveći dio svoje imovine ulažu u dužničke vrijednosne papire, obveznice, kao najsigurniji instrument. Svaki od 4 obvezna fonda preko 60% svoje imovine drži u obveznicama, a AZ fond u tome prednjači s čak 72,2%. Nakon obveznica, fondovi najviše ulažu u dionice, no znatno manji postotak od fondova A kategorije. PBZ fonda s 27% ponovno je fond koji najveći dio imovine ulaže u dionice kao rizičniji instrument od obveznica. Treće po zastupljenosti ulaganje je ono u UCITS fondove. Vrlo malim dijelom, ali fondovi drže imovinu još i u obliku potraživanja, depozita, novčanih sredstava, AIF i instrumenata tržišta novca.

Ovim grafikonom potvrđujemo već prije spomenutu činjenicu kako su obvezni mirovinski fondovi C kategorije najkonzervativniji. Jasno vidimo da gotovo svu svoju imovinu ovi fondovi ulažu u najsigurnije instrumente, obveznice. Sva četiri obvezna mirovinska fonda preko 80% svoje imovine drže u obveznicama, a onda gotovo zanemarivi dio u obliku depozita, novčanih sredstava i udjela u UCITS fondovima.

Dobrovoljni mirovinski fond

Sklapanjem ugovora s mirovinskim društvom i prvom uplatom, postaje se član dobrovoljnog mirovinskog fonda. Kako mu i samo ime govori on je dobrovoljan, odnosno svaka uplata je stvar vlastita izbora i briga za vlastitu starost. Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod čija je namjera isključivo štednja za mirovinu. Štednja služi osiguranju trajne socijalne sigurnosti i normalno povećanju prihoda u mirovini, odnosno starijoj životnoj dobi.

Prednosti dobrovoljne mirovinske štednje

  • fleksibilnost

  • porezne olakšice

  • nema ograničenja članstva

  • isplata državnih poticajnih sredstava

  • jednostavno se dođe do sredstava a postoji i mogućnost jednokratne isplate (30%)

  • sredstva su nasljedna

  • štednja je transparentna jer se može vidjeti stanje bilo kada bilo gdje

  • ostvaruju se prinosi na uložena sredstva

  • sva sredstva su vlasništvo člana bez obzira na uplatitelja

  • uplate nisu obavezne

Nedostaci dobrovoljne mirovinske štednje

  • dostupnost sredstava tek nakon 55. godine života

  • ne postojanje jamstva da će štednja uvijek ostvarivati visoki prinos

  • inflacija, te pitanje koliko će planirani iznos ušteđevine vrijediti u trenutku isplate jer se sredstva isplaćuju u daljoj budućnosti

Tko može ulagati u dobrovoljni mirovinski fond?

Kakvi sve postoje dobrovoljni mirovinski fondovi?

Kako do sredstava iz dobrovoljne štednje?

Što ako prestanem ulagati?

Može se odustati od ulaganja u fond bilo kada i sredstva se i dalje kapitaliziraju, tj. fond na isti način kao i kod obveznog osiguranja, ulaže sredstva na tržište i ostvaruje na temelju ulaganja prinos ili gubitak. Svakako postoji mogućnost ostvarivanja i negativnog prinosa, sukladno tome kako pada ili raste imovina fonda. Njihov je cilj ostvariti prinos za svoje članove, međutim postoji uvijek mogućnost gubitka, iako ih zapravo njihova struktura ulaganja u tome ograničava, jer većinom ulažu konzervativnije.

Visina kumulirane štednje i budućih mirovina osiguranika ovisi o visini mjesečnih ulaganja, ali i o uspješnosti društva za upravljanje imovinskim fondom. Svaki fond ulaže sredstva prema svom Prospektu, tako da se zapravo fondovi razlikuju u strategiji investiranja i prema tome rastu ili padu vrijednosti imovine.

Što su to državna poticajna sredstva i kako do njih?

Danas banke plaćaju iznimno malo na oročena sredstva ili bilo koji drugi oblik štednje, tako da mirovinski fondovi zbog državnih poticajnih sredstava koji uvećavaju ulaganje predstavljaju bolji oblik štednje. Pogotovo u Hrvatskoj gdje je demografska slika loša, a sredstava iz prvog stupa se lako tope te je već za naše generacije starost neizvjesna, dobro je štedjeti na taj način. Kod takvog oblika štednje, postoji i mogućnost da netko drugi ulaže sredstva za nas.

Najvažniji razlog ulaganja većine je dobivanje državnih poticajnih sredstava na taj oblik ulaganja odnosno štednje. Na maksimalni godišnji iznos od 5000 kn država daje dodatnih 15%. Uplata se vrši jednom godišnje na sve osobne račune koji su imali uplatu u dobrovoljni fond u jednoj godini. Taj iznos se pribraja našim prikupljenim sredstvima i zajedno s njima se kapitalizira.

Od prvog siječnja 2019. godine nema ulaznih i izlaznih naknada iz fondova. Međutim kod nekih fondova postoji minimalna razina sredstva koja se mora uplatiti da recimo to tako vrijedi članstvo. A izlazne naknade se naplaćuju isključivo u slučaju prenošenja vlastitog računa u neki drugi fond kojim drugo društvo upravlja. Postoji mogućnost članstva u više fondova, međutim ostvarivanje državnih poticajnih sredstava moguće je samo na temelju članstva u jednom fondu, odnosno samo 1 put.

Uz to je dobro znati i poticajno za ulaganje je to da se na štednju u dobrovoljnom fondu niti na isplaćena sredstva iz tog fonda ne plaća porez. Iako ulažući ostvarujemo državnu potporu, taj iznos potpore može se mijenjati ili ukinuti tokom godina. Svaki ulagatelj svakako se mora informirati o promjenama, pošto je ulaganje u taj fond dobrovoljno. Svako mirovinsko društvo će svoje članove obavijestiti jedan puta godišnje kao i kod obveznog fonda o udjelima na računu, o cijeni udjela, imovini i slično.

Kakve veze imaju dobrovoljni mirovinski fond i poslodavac (isplatitelj plaće)?

Poslodavac nema obvezu izdvajanja sredstava u dobrovoljno osiguranje za svoje zaposlenike, međutim ukoliko izvrši uplatu u otvoreni ili zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u iznosu od 6000 kn godišnje, tj. 500 kn mjesečno to za njega predstavlja porezno priznati rashod i do tog iznosa ne smatra se plaćom. To vrijedi i za one koji obavljaju samostalnu djelatnost te sebi ili svojim zaposlenicima uplaćuju u dobrovoljni fond.

Svaka uplata poslodavca u fond na račun zaposlenika, može predstavljati povećanje plaće bez promjene ugovora o radu, poslodavac može na taj način isplatiti bonus, nagraditi djelatnike i slično. Poslodavac ne mora svima isplatiti na isti način, niti mora u istim iznosima, niti u isto vrijeme, baš kao što i sami članovi imaju tu fleksibilnost uplata.

Jesu li sredstva nasljedna?

Sva sredstva koja su ušteđena na osobnom mirovinskom računu su nasljedna i nakon smrti osiguranika pripadaju zakonskim nasljednicima ili osobi koju je član fonda imenovao kao nasljednika u ugovoru o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju.

Mogu li sredstva biti predmetom ovrhe?

Kao i kod obaveznog osiguranja sredstva na osobnom računu u dobrovoljnom fondu ne mogu biti predmetom ovrhe, dijelom stečajne mase mirovinskog društva ili banke skrbnika preko koje fondovi ulažu na tržištu, što daje posebnu sigurnost štedišama.

Dobrovoljni mirovinski fondovi u Hrvatskoj (2021.)

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • Auto Hrvatska

  • AZ A1

  • AZ Dalekovod

  • AZ HKZP

  • AZ Treći horizont

  • AZ ZABA

  • AZ Zagreb

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • AZ Benefit

  • AZ Profit

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • CROATIA OSIGURANJE

  • fond FINE

  • fond HEP grupe

  • fond Hrvatskih autocesta

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • CROATIA OSIGURANJE 1000 A

  • CROATIA OSIGURANJE 1000 C

  • CROATIA OSIGURANJE

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • ERSTE

  • NESTLÉ

  • Policijski

  • Pošta

  • Cestarski

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • Erste Plavi Expert

  • Erste Plavi Protect

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • Raiffeisen

  • Ericsson Nikola Tesla

  • fond Hrvatskog liječničkog sindikata

  • T-HT

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi:

  • Raiffeisen

Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Prema posljednje dostupnim podacima HNB-a na grafikonu vidimo prinose otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Svi fondovi u promatranom razdoblju ostvarili su pozitivne prinose. U 2019. Godini najveći prinos je ostvario otvoreni dobrovoljni fond Croatia osiguranje 1000 A u iznosu od 13,76%. Nešto niže prinose ostvarili su fondovi Croatia osiguranje – 12,20% i Erste Plavi Expert – 12,60%. Najniži prinos u promatranom razdoblju ostvario je fond Croatia osiguranje 1000 C – 5,37%.

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Promatrajući zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove i njihove prinose kako su oni u prosjeku (10,78%) nešto veći od prosjeka prinosa otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (9,58%) u istom promatranom razdoblju. U 2019. godini jedan zatvoreni dobrovoljni fond iskače od ostalih po svom prinosu, a to je Erste zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond. On je u tom razdoblju ostvario prinos od 16,45% što je najveći prinos u toj godini promatrajući sve mirovinske fondove. Najniži prinos nekog zatvorenog dobrovoljnog fonda u tom razdoblju iznosio je 5,50%.

Struktura ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Priloženi grafikon daje nam bliži uvid u strukturu ulaganja otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u zadnja dva dostupa mjeseca prema izvještajima HNB-a. Vidimo kako gotovo cijelu svoju imovinu fondovi ulažu u obveznice kao vrlo siguran instrument ulaganja, nakon toga značajan dio imovine ulažu u dionice koje zbog relativno manje sigurnosti fondovima donose više prinose. Ostatak novaca fondovi još drže u obliku novčanih sredstava, udjela u UCITS fondovima, potraživanja i udjelima u AIF fondovima.

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi

Gornji grafikon prikazuje strukturu ulaganja zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova prema izvještajima HNB-a. Podaci za zadnja dva dostupna mjeseca u 2020. godini pokazuju kako zatvoreni dobrovoljni fondovi najveći dio svoje imovine ulažu u obveznice, a nakon toga na drugom mjestu su dionice s dosta manjim udjelom. Ako se prisjetimo grafikona 13 možemo uočiti bitne sličnosti u ulaganjima otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Obje vrste najviše ulažu i obveznice i dionice, a manji dio svoje imovine ulažu u UCITS fondove, novčana sredstva ili potraživanja.