Prava potrošača

Zaštita potrošača pravno je područje koje za cilj ima zaštitu osnovnih građanskih prava u ulozi potrošača u najrazličitijim poslovima u kojima građani pribavljaju proizvode i usluge na tržištu.

Prava potrošača regulirana su zakonskim odredbama kojima se regulira pošteno tržišno natjecanje.

Ti su zakoni oblikovani kako bi se zaštitilo potrošače, od nepoštene i agresivne poslovne prakse, kao i tvrtke koje posluju pošteno, od nelojalne konkurencije.

Zakonski okvir zaštite potrošača

U Republici Hrvatskoj je zaštita potrošača propisana Zakonom o zaštiti potrošača. Zakon o zaštiti potrošača uređuje zaštitu osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu.

Transparentnost trgovanja

Trgovanje na tržištu kapitala treba biti transparentno, a transparentnost podrazumijeva da su informacije potrebne za donošenje utemeljene odluke o ulaganju dostupne svima na jednak način, odnosno da trebaju biti javno dostupne.

Izdavatelj financijskog instrumenta obvezan je bez odgode obavještavati javnost o povlaštenim informacijama koje se na njega neposredno odnose. Primjerice, radi se o informacijama kao što su:

statusne promjene u društvu

smanjenje ili povećanje temeljnog kapitala

značajni pravni sporovi

nove licence, patenti i slično.

Koja su moja osnovna prava pri kupnji proizvoda i usluga?

Za vas kao potrošača dobro je da se informirate o pravilima koja vas štite, a to jednako vrijedi i u slučaju investicijskih usluga. Investicijska društva, kreditne institucije i društva za upravljanje investicijskim fondovima dužna su pri pružanju investicijskih usluga:

  • poslovati pošteno, pravedno i profesionalno, u skladu s vašim najboljim interesima, što vas štiti kada poslujete s društvom koje je, kao stručnjak, u boljoj poziciji od vas

  • osigurati vam odgovarajuće, sveobuhvatne i točne informacije kako biste donijeli što bolju odluku o ulaganju

  • pružiti vam usluge koje uzimaju u obzir vaše osobne okolnosti, profil i zahtjeve

  • pratiti potencijalne sukobe interesa i upravljati njima u vašem najboljem interesu

  • čuvati vašu imovinu na način da se rizici svode na najmanju moguću mjeru

  • rješavati vaše eventualne prigovore.


Zakonom o zaštiti potrošača uređuje se zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu, i to:

  1. Pravo na zaštitu ekonomskih interesa potrošača

  2. Pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu

  3. Pravo na pravnu zaštitu potrošača

  4. Pravo na informiranje i izobrazbu potrošača

  5. Pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa

  6. Pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa


Što moraju društva poduzeti kako bi zaštitili vaša osnovna prava?

Kako bi ispunila navedene zahtjeve, društva su dužna provoditi sljedeće korake:

  • razvrstati vas u jednu od kategorija ulagatelja (mali i profesionalni ulagatelji)

  • procjenjivati primjerenost/prikladnost usluge koja će vam se pružiti na temelju dostavljenih podataka

  • pružati vam sve potrebne informacije kako biste mogli donijeti utemeljenu odluku o investicijskoj usluzi

  • izvršavati vaše naloge bez odgađanja i po najboljim mogućim uvjetima

  • izvještavati vas o pruženim investicijskim uslugama tijekom i nakon pružanja usluga.

Na koji je način zaštićena imovina klijenata?

Kada ulazite u poslovni odnos s društvom, vrijedi ona „svakome njegovo“. Vaša imovina nije imovina ni vlasništvo društva, a društvo je dužno u svakom trenutku poduzimati sve korake kako bi se ona zaštitila.

Ti su koraci propisani Zakonom o tržištu kapitala i odnose se na:

  • pravilnu pohranu i označavanje vaše imovine

  • adekvatnu kontrolu prijenosa vaše imovine

  • vođenje internih evidencija po svakom klijentu posebno

  • redovno usklađivanje evidencija vaše imovine

  • odabir i periodičnu procjenu trećih strana kod kojih je pohranjena vaša imovina te

  • reguliranje odnosa s tim trećim stranama.

Investicijsko društvo koje drži vašu imovinu dužno je imenovati jednu osobu koja ima dovoljno znanja i stručnosti u vezi s pitanjima zaštite imovine klijenata te koja brine o svim navedenim koracima. Osim toga, ako ste mali ulagatelj, društvo vas je dužno i prije početka suradnje obavijestiti o svim bitnim okolnostima, poput toga gdje možete pohraniti svoju imovinu, rizicima koje nosi poslovanje s trećim stranama te vašim pravima povezanim s računima na kojima se nalaze financijski instrumenti. Nužno je voditi računa o svim detaljima, primjerice o tome može li se iz vaše imovine naplatiti društvo ili treća strana kod koje je imovina pohranjena, pod kojim uvjetima i do kojeg iznosa. Vaše društvo mora dati precizne i cjelovite informacije te biti dostupno za svaki vaš upit.

Dodatno, vi kao mali ulagatelj zaštićeni ste Sustavom zaštite ulagatelja, što znači da ako društvo nije u stanju ispuniti svoje obveze prema vama, vaša su potraživanja prema društvu osigurana u ukupnom iznosu do 150.000,00 kn.

Koje mjere možete sami poduzeti radi svoje zaštite?

Kada je riječ o vašim financijama, važno je da i sami poduzmete sve što možete kako biste ih zaštitili. To se odnosi i na mudro biranje društva koje će vam pružati investicijske usluge. Prije konačnog sklapanja ugovora uputno je učiniti sljedeće:

  • Pažljivo pročitajte ugovor, opće uvjete i ostalu ugovornu dokumentaciju.

  • Provjerite nalazi li se društvo s kojim namjeravate sklopiti ugovor u Registru društava ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga.

  • Ako uspostavljate poslovni odnos s društvom putem vezanog zastupnika, provjerite nalazi li se on u Registru vezanih zastupnika.

  • Ako uspostavljate poslovni odnos s inozemnim društvom iz područja za koje vrijedi sloboda pružanja investicijskih usluga uz obvezu obavještavanja (notifikacije), provjerite nalazi li se ono na popisu notifikacija.

  • Ako vam se nude usluge s nerealno visokim prinosima, uglavnom se radi o nekom obliku prijevare u skladu s izrekom: „Ako je ponuda predobra da bi bila istinita, obično nije istinita.“ Na internetskim stranicama Hanfe, u rubrici Upozorenja Hanfe, nalaze se upozorenja za ulagatelje koje su izdali Hanfa, ESMA2 i IOSCO3. Navedena upozorenja odnose se na društva ili pojedince koji nude određene investicijske usluge bez odobrenja nadzornog tijela, rizike povezane s kompleksnim financijskim instrumentima i slično.

Tržište kapitala

Koja su vaša prava na tržištu kapitala?

Često postavljena pitanja.

Pružanje informacija klijentima.

Društvo vam mora dostaviti:

  • podatke o uvjetima ugovora

  • podatke o društvu i uslugama koje ono pruža

  • podatke o financijskim instrumentima

  • podatke o cijenama usluga i povezanim izdacima

  • podatke o primljenim dodatnim poticajima te načinu povrata tih poticaja klijentima

  • podatke o troškovima usluga prije i nakon pružanja usluga, i to o svim troškovima i povezanim naknadama koje investicijska društva zaračunavaju za investicijske usluge koje pružaju klijentu, kao i svim troškovima i povezanim naknadama koji su povezani s izdavanjem financijskih instrumenata i njihovim upravljanjem.

Izvršavanje naloga klijenta.

Društvo mora ažurno i korektno izvršavati vaše naloge u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog društva, i to na način da se postigne najpovoljniji ishod s obzirom na:

  • cijenu

  • troškove, brzinu i vjerojatnost izvršenja

  • troškove, brzinu i vjerojatnost namire

  • veličinu i vrstu naloga te sve ostale okolnosti koje su važne za izvršenje naloga.

No, kako ćete vi znati koji je najpovoljniji ishod? Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, najpovoljniji ishod utvrđuje se u odnosu na ukupne troškove transakcije osim ako društvo izvrši nalog prema vašoj izričitoj uputi koja je drugačija.

Izvještavanje klijenta

Društvo ima zakonsku obvezu redovito vas izvještavati o pruženim investicijskim uslugama te će vam javljati sve povezano sa:

  • vašim izvršenim nalozima

  • upravljanjem portfeljem

  • stanjem vaše imovine kod društva.

Navedene izvještaje društvo vam dostavlja na način kako je ugovoreno, putem redovne ili elektroničke pošte.

Kupio/la sam određen broj dionica kojima je od dana moje kupnje pala vrijednost. Mogu li se obratiti Fondu za zaštitu ulagatelja?


Svako ulaganje na tržištu kapitala povezano je s određenim rizikom te je poželjno da se svaki potencijalni ulagatelj prije donošenja odluke o ulaganju upozna s mogućim rizicima te se informira i o poslovanju izdavatelja u čiji vrijednosni papir ulaže.

Fond za zaštitu ulagatelja, kojim upravlja Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., ne pokriva gubitak kojeg ulagatelji ostvare ulaganjem na tržištu kapitala, već samo osigurava tražbine klijenata prema članu Fonda (npr. investicijskom društvu), koje taj član nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti svom klijentu zbog toga što je nad njim otvoren stečajni postupak ili zato što je Hanfa utvrdila kako je kod člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima.

Zanima me vrijednost/cijena određene dionice uvrštene na Zagrebačku burzu na određeni dan.

Trgovački podaci i statistike, uključujući i podatke o vrijednosti određene dionice koja je uvrštena na Zagrebačku burzu, dostupni su na internetskim stranicama Zagrebačke burze (www.zse.hr).

Uložio/la sam novac u dionice određenog izdavatelja nakon što sam pročitao/la upise i komentare na internetskom forumu. Dionica je u međuvremenu izgubila na vrijednosti i sumnjam u manipulaciju tržištem. Tko je za isto nadležan?

Karakteristike tržišta kapitala kao što su dinamičnost, osjetljivost i reagiranje na zbivanja u stvarnom vremenu s jedne te interneta kao medija s druge strane predstavljaju moguću podlogu za pokušaje manipuliranja tržištem. Hanfa ne može utjecati na to što određeni ulagatelji svoje investicijske odluke donose na osnovi natpisa po internetskim forumima, glasina ili neprovjerenih informacija.

Izdavatelji vrijednosnih papira dostavljaju propisane informacije u javno dostupan Službeni registar propisanih informacija tzv. SRPI koji je dostupan na internetskim stranicama Hanfe, kao i na Zagrebačku burzu.

Hanfa kontinuirano nadzire aktivnosti na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj, a to uključuje i nadzor trgovanja na Zagrebačkoj burzi u stvarnom vremenu. Pritom Hanfa posebnu pozornost posvećuje onim transakcijama koje odskaču po određenim parametrima, kao što su na primjer cijena ili količina. U slučaju otkrivanja nepravilnosti ili nezakonitosti Hanfa postupa u skladu sa svojim zakonski propisanim mjerama.

Je li na Zagrebačkoj burzi dozvoljeno vršiti kupnju/prodaju dionica sa skrivenim nalozima?

Sukladno s Pravilima Zagrebačke burze d.d. dopuštena je mogućnost stavljanja ponude sa skrivenom količinom vrijednosnih papira.

Gdje mogu doći do informacija o naknadama investicijskih društava?

Za navedene informacije možete se obratiti samim investicijskim društvima. Osim podataka o naknadama, od investicijskih društava možete zatražiti na uvid i opće uvjete, politiku izvršavanja naloga, cjenik usluga te druge relevantne dokumente.

U medijima sam primijetio/la neke reklame i natpise za trgovanje forexom, CFD-ovima i binarnim opcijama. Želio bih trgovati na ovaj način, pogotovo jer obećavaju i mogućnost velike zarade. Je li ovakvo trgovanje sigurno ili je u pitanju neka vrsta prijevare?

Hanfa je uočila kako se hrvatskim građanima putem reklama, ali i putem telefona, e-maila i društvenih mreža nudi ovakva vrsta trgovanja i to uglavnom od strane stranih brokera. Medijski natpisi, kao i reklame trgovanja ovim proizvodima najčešće su rezultat oglašavanja marketinških agencija koje su od strane nekih brokerskih društava angažirane za promoviranje odnosno nuđenje usluga tih društava na području Republike Hrvatske.

Važno je napomenuti kako vas izravno mogu zvati i nuditi vam usluge stranog brokerskog društva iz Europske unije samo:

  • brokersko društvo iz Europske unije ako je upisano u registar koji vodi Hanfa,

  • podružnica brokerskog društva iz Europske unije na području Republike Hrvatske ako je upisano u registar koji vodi Hanfa, i

  • vezani zastupnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisan u registar koji vodi Hanfa.

Pri tome, osobe koje vas zovu ne smiju vas nagovarati na trgovanje i uplatu novca za trgovanje niti vam obećavati velike zarade. Takvo postupanje je protuzakonito.

Što znači pojam „istiskivanje malih dioničara“ i je li je riječ o legalnom postupku?

Prijenos dionica manjinskih dioničara (“istiskivanje”, odnosno “squeeze-out”) reguliran je odredbama Zakona o trgovačkim društvima, te Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu. Hanfa nije nadležna za nadzor i primjenu odredbi Zakona o trgovačkim društvima.

Ako nakon ponude za preuzimanje sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, ponuditelj i osobe koje s njim djeluju zajednički drže najmanje 95% dionica s pravom glasa ciljnog društva, ponuditelj u roku od 3 mjeseca od isteka roka trajanja ponude za preuzimanje, ima pravo na prijenos dionica s pravom glasa manjinskih dioničara, uz pravičnu naknadu.

Izmjene u vlasničkoj strukturi i ostale relevantne informacije kao što su odluke glavne skupštine izdavatelja mogu ukazati na mogućnost da u nekom trenutku dođe do istiskivanja malih dioničara.

Investicijski fondovi

Svako društvo za upravljanje mora imati, redovito održavati i ažurirati svoje mrežne stranice. One sadrže čitav niz raznih podataka kao što su: opći podaci o društvu za upravljanje, osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva, popis djelatnosti za koje društvo ima izdano odobrenje za rad, itd. Uz to, na mrežnoj stranici Hanfe (www.hanfa.hr) dostuoni su i registri o društvima i fondovima u kojima građani mogu provjeriti informacije koje ih zanimaju o određenom društvu.


Ugovor o ulaganju

Ugovor o ulaganju je ugovor koji određuje povjerenički odnos korisnika i društva za upravljanje. Njime se društvo obavezuje korisniku izdati udjel, upisati ga u registar udjela, otkupiti od njega udjel na zahtjev te nastavljati ulagati sredstva koja mu je korisnik povjerio i upravljati fondom.

Na temelju ugovora se, osim udjela, stječe i položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini fonda.


Raspolaganje udjelom

Imatelj udjela u fondu ima pravo raspolagati svojim udjelom tako da ih prenese (kupoprodaja, darovanja, itd.) ili optereti ( založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje.

I otkup udjela fonda,kao i zalaganje udjela u fondu, je način raspolaganja udjelom. Kod otkupa korisnik prodaje, a društvo za upravljanje otkupljuje udjele i isplaćuje ih iz imovine fonda, dok kod zalaganja udjela u fondu može upisati samo jedno založno pravo.


Što je udio u investicijskom fondu i koja prava mi on daje?

Udio u investicijskom fondu je financijski instrument. Ponekad se pogrešno smatra da je riječ o vrijednosnom papiru, no on je slobodno prenosivi financijski instrument koji vam razna stvarna, obvezna i osobna prava, kao što su:

  • pravo na obaviještenost (polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje)

  • pravo na udio u dobiti

  • pravo na otkup udjela (kada je riječ o UCITS fondu)

  • pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase.

Prava koja vam udjel daje popisana su u prospektu/pravilima fonda.

Osim toga, udjeli u fondu mogu biti podijeljeni u različite klase udjela, što znači da vam daju različita prava i međusobno se razlikuju s obzirom na ta prava, u odnosu na isplatu prihoda ili dobiti fonda, denominaciju (HRK, EUR, USD), pravo izdavanja i/ili otkupa, naknadu za upravljanje plativu društvu za upravljanje, početnu cijenu udjela ili kombinaciju tih prava.

Za što su odgovorni članovi uprave i društvo za upravljanje investicijskim fondovima?

Članovi uprave dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi ulagatelja i fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa ulagatelja i fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave društva za upravljanje solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče društva, ono je odgovorno fondu i ulagateljima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena fondu.

Gdje i kako mogu doći do informacija o investicijskim fondovima i društvima za upravljanje?

Svako društvo za upravljanje mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

  • opći podaci o društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, broj odobrenja za rad koji je izdala Hanfa, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)

  • osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratke životopise)

  • popis djelatnosti za koje društvo ima izdano odobrenje za rad

  • revidirani godišnji izvještaji društva i fondova s javnom ponudom

  • opći podaci o depozitaru fonda (tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa uprave, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala) i popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova

  • popis fondova kojima društvo upravlja

  • prospekt, pravila fonda i ključni podaci za ulagatelje (za fondove s javnom ponudom)

  • popis delegiranih poslova

  • sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz društvo i fondove s javnom ponudom, sa stupnjem utjecaja svakog rizika na društvo i fond

  • cijenu udjela fondova s javnom ponudom kojima upravlja i

  • sve obavijesti vezane uz društvo i fondove te druge podatke predviđene propisima.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i pravila.

Mogu li se požaliti društvu za upravljanje i kako?

Da, možete se požaliti društvu. Naime, društvo je dužno ulagateljima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem.

Što je ugovor o ulaganju i kako ga sklapam s društvom za upravljanje?

Ugovor o ulaganju je ugovor na kojem se temelji vaš povjerenički odnos s društvom za upravljanje. Taj se ugovor najčešće ne sklapa u pisanom obliku tako da ga fizički potpisujete, nego se prema zakonskim odredbama smatra sklopljenim:

  • ili kada ste društvu podnijeli uredan zahtjev za izdavanje udjela i izvršili valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a društvo nije odbilo sklapanje ugovora

  • ili kada vas je društvo kao ulagatelja upisalo u registar udjela koji vodi.

Ugovorom o ulaganju društvo se obvezuje izdati vam udjel, upisati vas u registar udjela, otkupiti od vas udjel kada to zatražite te dalje ulagati sredstva koja ste mu povjerili i upravljati fondom. Na temelju ugovora o ulaganju osim udjela stječete i položaj suovlaštenika na stvarima, pravima i tražbinama koje pripadaju zajedničkoj zasebnoj imovini fonda.

Kako mogu ostvariti svoja prava i zahtjeve prema društvu za upravljanje i depozitaru?

Svoja prava i zahtjeve prema društvu možete ostvariti izravnim zahtjevom prema društvu. Ako razgovorom i dogovorom ne uspijete riješiti problem, možete podnijeti tužbu protiv društva – pred sudom ili u arbitražnom postupku. Društvo za upravljanje dužno je buduće ulagatelje upoznati s načinom i postupkom rješavanja sporova putem arbitraže.

Osim toga, možete se obratiti i depozitaru, jer je depozitar ovlašten i dužan u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema društvu za upravljanje, zbog kršenja odredaba propisa i akata fonda.

S druge strane, društvo za upravljanje ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava ulagatelja prema depozitaru, no i vi sami možete pojedinačno i samostalno ostvarivati imovinskopravne zahtjeve prema depozitaru, pod uvjetom da to ne dovodi do dvostruke pravne zaštite ili do neravnopravnog postupanja prema ulagateljima.

Može li društvo za upravljanje davati nekome podatke o stanju mojih udjela u investicijskom fondu?

Načelno gledano, podaci o stanju vaših udjela u fondu su tajni, jer je društvo dužno kao poslovnu tajnu čuvati podatke o ulagateljima, stanju udjela te uplatama i isplatama. No, te podatke društvo može dati:

  • depozitaru

  • osobi koja dokaže pravni interes

  • pravosudnim i upravnim tijelima te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona

  • i nekome na temelju vašeg zahtjeva, i to samo podatke koji se odnose na vas.

Osim toga, Hanfa i društvo za upravljanje uvijek imaju pravo uvida u registar udjela fonda.

Kako mogu raspolagati svojim udjelima u investicijskom fondu?

Imatelj udjela u fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenese (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili optereti (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje. U praksi društva za upravljanje uz tu dokumentaciju traže i ispunjavanje obrasca za upis raspolaganja u registar udjela.

Ako ste, primjerice, društvu dostavili ugovor o kupoprodaji udjela koji ste sklopili s nekim, taj ugovor možete i opozvati, ali isključivo prije izvršenja upisa prijenosa u registar udjela, pod uvjetom:

  • da se ugovor opozivate suglasno i u pisanoj formi i vi i kupac udjela

  • da je društvo opoziv zaprimilo prije nego što je već provelo ugovor o kupoprodaji udjela.

I otkup udjela fonda je način raspolaganja udjelom, kod kojeg vi prodajte, a društvo za upravljanje otkupljuje udjele i isplaćuje ih iz imovine fonda.

Što se tiče zalaganja udjela u fondu, važno je znati da se na udjelu u fondu može upisati samo jedno založno pravo.

U banci sam dobio reklamne materijale o investicijskim fondovima i zainteresiran sam za kupnju udjela – trebam li pročitati ili provjerit još neke podatke i koga to mogu pitati?

Reklamni materijali su svakako dobar početak, jer bi trebali biti jasni, nedvosmisleni i ne smiju dovoditi u zabludu. No, pored toga, prije donošenja odluke o ulaganju svakako pogledajte prospekt i pravila fonda te ključne podatke za ulagatelje (ako ih fond ima). Možete provjeriti i polugodišnje i revidirane godišnje izvještaje fonda i društva.

Većina tih dokumenata dostupna je na mrežnim stranicama društva, a možete ih i sami tražiti od društva. Dapače, društvo za upravljanje, svaka osoba koja u ime i za račun društva nudi udjele UCITS fonda te posrednici koji prodaju ili savjetuju ulagatelje o mogućem ulaganju u udjele UCITS fonda ili u proizvode koji uključuju izloženost prema takvom UCITS fondu, moraju vam - prije sklapanja ugovora o ulaganju - besplatno staviti na raspolaganje ključne podatke za ulagatelje.

Mirovinski fondovi

Osiguranik može istovremeno biti član samo jednog miovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu. U pravilu korisnik sam bira mirovinski fond, no to je dužan učiniti u roku od mjesec dana od dana uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja.

Ukoliko to ne učini u navedenom roku, Središnji registar osiguranika (REGOS) će po službenoj dužnosti rasporediti korisnika u mirovinski fond B kategorije.


Prelazak u drugi mirovinski fond

Ukoliko korisnik tako želi, može preći iz jednog obveznog mirovinskog fonda u drugi iste kategorije kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, ali samo ukoliko je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo preko 14 dana, nevezano uz to je li ta prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojom upravlja isto mirovinsko društvo ili je posljedica promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

Važno je imati na umu da će, u slučaju promjene, mirovinsko društvo u prve tri godine članstva naplatiti naknadu za izlaz.

Ukoliko korisnik promjeni kategoriju mirovinskog fonda (jednom godišnje, unutar istog mirovinskog društva i samo u kalendarskom mjesecu rođenja), ne plaća naknadu za izlaz.


Članstvo u fondu

Korisnik može istovremeno biti član više otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i u njih uplaćivati sredstva. Uz to može istovremeno biti i član zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda. Korisnik postaje članom dobrovoljnog mirovinskog fonda potpisivanjem ugovora o članstvu te se time smatra da prihvaća prospekt i statut fonda, pod uvjetom da je prvo izvršio uplatu u fond.

Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga – tada će mu mirovinsko društvo vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.


Kako postajem član dobrovoljnog mirovinskog fonda?

Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom koje upravlja odabranim fondom i upisom u registar članova fonda.

Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem prospekta i statuta fonda od strane potencijalnog člana, pod uvjetom da je izvršena prva uplata u fond.

Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga – tada će mu mirovinsko vratiti uplaćeni iznos umanjen za naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

Kako mi prestaje članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

To ovisi o odabranom načinu isplate mirovine.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje, tada vam članstvo u fondu prestaje prijenosom vaših sredstava iz mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo odnosno društvo za životno osiguranje koje ste odabrali.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem fonda, tada vam članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora o uvjetima isplate mirovine putem fonda s mirovinskim društvom, nego tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

Ako ste član otvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu, a ako ste član zatvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu ako, recimo, više niste radnik u društvu ili član sindikata, u skladu s prospektom i statutom tog zatvorenog fonda.

No, morate paziti na to da ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu (nemate 55 godina), iz članstva u fondu možete izaći samo ako istodobno uđete u članstvo u drugom fondu.

Također morate znati da ako prestanete uplaćivati sredstva u fond i dalje ostajete član toga fonda – sve dok ne navršite 55 godina i ne odaberete način isplate mirovine.

Izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

  • Ukida se ulazna naknada koju mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda, dok se naknada za izlaz iz fonda plaća samo u slučaju prijenosa osobnog računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu

  • Smanjuju se naknade za upravljanje do najviše 3% godišnje od ukupne imovine fonda

  • Promijenjena je (povećana) dob za ostvarivanje prava na mirovinu s 50 na 55 godina

  • Proširen je krug subjekata koji mogu isplaćivati mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, pa tako uz mirovinsko društvo i mirovinsko osiguravajuće društvo sada mirovinu može isplaćivati i društvo za životno osiguranje

  • Uvedena je mogućnost da član fonda, neovisno o vrijednosti imovine na svom osobnom računu, zatraži jednokratnu isplatu mirovinske štednje putem mirovinskog društva do 30% iznosa na računu

  • Povećan je iznos koji se članu fonda po ostvarivanju prava na mirovinu može isplatiti putem mirovinskog društva, s 50.000,00 kuna na 100.000,00 kuna

Za što su odgovorni članovi uprave i mirovinsko društvo?

Članovi uprave mirovinskog društva dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi članova mirovinskog fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa članova fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče mirovinskog društva, ono je odgovorno članovima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena članovima fonda.

Koje naknade se plaćaju mirovinskom društvu?

Obvezni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

  1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa

  2. naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,338% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019., najviše 0,3% u 2020. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 5,5% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Hanfa propisati pravilnikom

  3. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

Dobrovoljni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

  1. naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje

  2. naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo

  3. naknada za troškove revizije fonda

U prospektu dobrovoljnog mirovinskog fonda mora se navesti vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu.

Mogu li istovremeno biti član više obveznih mirovinskih fondova?

Ne, osiguranik može biti članom samo jednog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.

Mogu li promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda (A, B, C)?

Da, prethodnim zakonskim izmjenama članovima mirovinskog fonda je olakšana mogućnost promjene postojećeg fonda te sada kategoriju fonda možete mijenjati jednom godišnje - u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni, i to unutar istog mirovinskog društva.

Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz.

Što se događa s mojim sredstvima u obveznom mirovinskom fondu kada ostvarim pravo na mirovinu?

Kada ostvarite pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju), ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa prenose se mirovinskom osiguravajućem društvu ili u državni proračun. Naime, osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa je u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen izbor mirovine koju žele ostvariti – mogu se opredijeliti na isplatu mirovine iz I. stupa (generacijske solidarnosti) ili iz oba obvezna stupa.

U slučaju da se opredijelite za ostvarivanje prava iz oba stupa ukupna kapitalizirana sredstva s vašeg osobnog računa prenose se u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje će vam isplaćivati mirovinu prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva, a iz I. stupa odredit će vam se osnovna mirovina.

U slučaju da se opredijelite za ostvarivanje prava na mirovinu isključivo iz I. stupa, sredstva s osobnog računa prenijet će se putem REGOS-a u državni proračun, i odredit će vam se mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao da ste bili obvezno osigurani samo u I. stupu.

Takvim povlačenjem sredstava prestaje vaše članstvo u mirovinskom fondu.

Mogu li raspolagati svojim novcem u mirovinskom fondu?

Sredstva na vašem osobnom računu su vaša osobna imovina. No, na njih nemate pravo do umirovljenja.

Ta sredstva ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv vas niti dio vaše stečajne ili likvidacijske mase, niti mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe te ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.

Osim toga, ta sredstva ne možete dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Mogu li se požaliti mirovinskom društvu i kako?

Da, možete se požaliti mirovinskom društvu. Naime, društvo je dužno članovima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem.

Kako dobivam informacije od mirovinskog društva?

Mirovinsko društvo je dužno usvojiti akte mirovinskog fonda (prospekt, statut, informativni prospekt) i ti su akti javno dostupni – na mrežnim stranicama mirovinskog društva.

Osim toga, na tim mrežnim stranicama su dostupni i tromjesečni i revidirani godišnji izvještaji društva i fondova, s time da je društvo dužno obavještavati članove mirovinskog fonda i u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda i drugim događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.

Kako i od koga mogu dobiti potvrdu o svom "stanju računa" u obveznom mirovinskom fondu?

REGOS će vam najmanje jednom na godinu i to bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.

No pazite - smatra se da vam je REGOS tu potvrdu učinio dostupnom ako su navedeni podaci dostupni na jedan od sljedećih načina:

  • podaci su dostupni preko internetskog sučelja REGOS-a

  • ako odete na prijemno mjesto REGOS-a (daje vam se besplatno na zahtjev)

Podaci su poslani na vašu adresu elektroničke pošte - ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:

  • dostavili ste REGOS-u valjanu adresu elektroničke pošte

  • odabrali ste takav način dostave podataka.

Pored navedenog, i na vaš zahtjev REGOS će dostaviti obavijest o vrijednosti imovine na vašem računu – ali u tom slučaju vam REGOS može zaračunati naknadu (ona ne može biti veća od troška izrade te obavijesti).

Kako mi se može isplaćivati mirovina iz III. stupa?

Kada ostvarite pravo na mirovinu (s navršenih 55 godina života) trebate odabrati način isplate mirovine. Isplata mirovine može biti:

  1. privremena,

  2. doživotna ili

  3. jednokratna.

Isplatu mirovine vrši mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za životno osiguranje ili sam fond – ako je riječ o privremenoj isplati mirovina.

Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, tada će se iznos s vašeg računa u fondu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje ste izabrali i koji će vam isplaćivati mirovinu. Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje društvo za životno osiguranje, iznos na vašem računu prenijet će se u društvo za životno osiguranje koje ste izabrali i koje će vam isplaćivati mirovinsku rentu.

Po ostvarivanju prava na mirovinu (s navršenih 55 godina života), neovisno o vrijednosti imovine na vašem računu, možete se odlučiti na isplatu mirovine putem fonda u visini do najviše 100.000,00 kuna, s time da se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

  • mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda

  • trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina

  • isplate su periodične

  • sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

Je li moguća jednokratna isplata mirovine iz III. stupa ?

Da, kada navršite 55 godina života mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na vašem računu.

Tu isplatu mirovinsko društvo radi na temelju vašeg pisanog zahtjeva i to jednokratno u punom iznosu te vam nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Tržište osiguranja

Koje su posljedice neplaćanja premije životnog, odnosno neživotnog osiguranja i gdje su definirane odredbe vezane uz mogućnost raskida ugovora o osiguranju?

Posljedice neplaćanja premije trebale bi biti navedene u pripadajućim uvjetima osiguranja, a ako nisu istaknute ili su u suprotnosti s navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Same odredbe vezane uz mogućnosti raskida ugovora o osiguranju također su definirane odredbama Zakona o obveznim odnosima i uvjetima ugovora o osiguranju.

Otkupna vrijednost

Društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju života obavijestiti ugovaratelja osiguranja i o tablicama otkupne vrijednosti po godinama trajanja osiguranja koje bi se trebale primijeniti na njegov ugovor o osiguranju.

Otkupna vrijednost police životnog osiguranja smije biti manja od iznosa uplaćene premije te visina otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ovisi o broju godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja. Dakle, što je broj godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja veći, to će i otkupna vrijednost police osiguranja biti veća.

Što je otkupna vrijednost police životnog osiguranja i smije li njezina vrijednost biti manja od iznosa uplaćene premije?

Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj mu je dužan isplatiti otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije.

U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj može zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti te način kako se ta vrijednost izračunava, u skladu s uvjetima osiguranja. Pravo zahtijevanja otkupa ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja ni korisnik osiguranja, ali će otkupna vrijednost biti isplaćena korisniku na njegov zahtjev, ako je određivanje korisnika neopozivo.

Iznimno, otkup police može zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako tražbina radi čijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti.

Otkupna vrijednost police životnog osiguranja smije biti manja od iznosa uplaćene premije. Visina otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ovisi o broju godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja. Naime, što je broj godina u kojima je uplaćivana premija osiguranja veći, to će i otkupna vrijednost police osiguranja biti veća.

Postupak mirenja kod osigurateljnih odnosa

Hrvatskoj je moguće pokrenuti postupak mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje koji omogućava provođenje postupka mirenja u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa temeljem ugovora o osiguranju odnosno temeljem zakona, i to o pravima oštećenih osoba, osiguranika ili društava za osiguranje.

Može li osiguratelj odbiti sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju?

Ukoliko društvo za osiguranje procijeni da u konkretnom slučaju postoji izrazito visok rizik za prihvat u osiguranje, osiguratelj može odbiti ponudu za osiguranje, kako prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, tako i prilikom produženja (obnove) isteklog ugovora o osiguranju.

Ne mogu pronaći svoje ovlaštenje za zastupnika/brokera u osiguranju koje mi je HANFA izdala.

Registri koje HANFA vodi su javni te ih možete pronaći na web stranici. Izvadak iz registra možete jednostavno isprintati.