IILAB Working Paper Series (IILAB WPS)

IILAB Working Paper Series (IILAB WPS) ili IILAB Serija članaka u nastajanju je elektroničko izdanje znanstvenih i stručnih članaka u nastajanju, u kojem se objavljuju znanstveni i stručni radovi iz područja institucionalnih investitora te s njima povezanih tema, a koji su namijenjeni daljnjoj objavi u knjigama i časopisima te izlaganju na konferencijama. U IILAB Working Paper Series su uključeni i znanstveni i stručni radovi nastali iz završnih radova (diplomskih ili magistarskih radova, doktorskih disertacija i sl.) studentica i studenta iz navedenog područja.

Radovi objavljeni na stranici su u tijeku, u podnošenju ili u tisku te se planiraju objaviti na nekom drugom mjestu. Objavljeni radovi su u otvorenom pristupu, a prikazuju rezultate istraživanja koja su u tijeku.

Uredništvo IILAB WPS-a:

  • Dr. sc. Zoran Aralica (Znanstveni savjetnik, Ekonomski institut, Republika Hrvatska)

  • Dr. sc. Darko Horvatin (Predsjednik Uprave, Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o., znanstveni suradnik, Republika Hrvatska)

  • Dr. sc. Ivica Klinac (Znanstveni suradnik, Sveučilište u Zadru, Republika Hrvatska)

  • Izv. prof. dr. sc. Mario Njavro (Izvanredni profesor, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska)

  • Prof. dr. sc. Vladimir Njegomir (Redoviti profesor, Faculty of Law and Business Studies dr Lazar Vrkatic, Republika Srbija)

  • Izv. prof. dr. sc. Bojana Olgić Draženović (Izvanredna profesorica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Republika Hrvatska)

  • Prof. dr. sc. Klime Poposki (Redoviti profesor, University of St. Kliment Ohridski, Sjeverna Makedonija)

  • Dr. sc. Antti Talonen (Postdoktorski istraživač, Pravni fakultet u Helsinkiju, Republika Finska)

  • Izv. prof. dr. sc. Branka Tuškan Sjauš (Izvanredna profesorica, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska)

  • Dr. sc. Ante Žigman (Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, Republika Hrvatska)

Glavni urednik:

  • Izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto (Izvanredni profesor, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska; jkristo@net.efzg.hr)

Kome su IILAB WPS namijenjeni?

  • Profesorima, docentima, asistentima i znanstvenim novacima zainteresiranima za područje institucionalnih investitora

  • Studentima diplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija te programa cjeloživotnog obrazovanja, zainteresiranima za područje institucionalnih investitora i s njima povezanim temama

  • Domaćoj i inozemnoj znanstvenoj i stručnoj javnosti kroz mogućnosti primjene suvremenih znanstvenih opažanja u korporativnom svijetu

Koji su glavni ciljevi IILAB WPS-a?

  • Vidljivost i prezentacija rezultata istraživanja zainteresiranoj zajednici u što kraćem vremenskom roku

  • Poticanje diskusije o relevantnim temama te širenje znanja unutar širokog raspona istraživačkih područja

  • Pružanje mogućnosti dobivanja povratnih informacija, komentara, sugestija i kritika u svrhu daljnjeg usmjeravanja i povećanje kvalitete radova namijenjenih objavljivanju u časopisima, knjigama te izlaganju na konferencijama

  • Diseminacija rezultata istraživanja relevantnih područja institucionalnih investitora i s njima povezanih područja, kako bi se pružila konceptualna i empirijska baza za daljnja istraživanja

  • Poticanje znanstvene i stručne rasprave te studentskih istraživanja u području institucionalnih investitora

  • Pravno osiguravanje vlasništva (copyright) nad rezultatima istraživanja

Koji su mogući članci u nastajanju?

  • Članci u nastajanju predviđeni za objavljivanje u časopisima, knjigama ili izlaganju na konferencijama, a koji prikazuju rezultate istraživanja koja su u tijeku

  • Rezultati internih projekata u obliku članaka

  • Članci studenata diplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija te programa cjeloživotnog obrazovanja iz područja institucionalnih investitora i povezanih područja, temeljeni na seminarskim, pristupnim i završnim radovima (diplomskim ili magistarskim radovima, doktorskim disertacijama i sl.)

  • Radovi prezentirani na međunarodnim simpozijima u svrhu njihova poboljšanja ili informiranja javnosti o njima

  • Radovi prezentirani na simpozijima u obliku sažetka koji se u sklopu WPS po prvi puta objavljuju u cijelosti

  • Izvještaji u obliku članka o komercijalnim projektima koji se odvijaju u sklopu IILAB-a

Područja pokrivanja:

Institucionalni investitori, društva za osiguranje, investicijski i mirovinski fondovi, preferencije potrošača financijskih usluga, suvremene promjene u poslovanju institucionalnih investitora, digitalizacija i FinTech, dugotrajna skrb za starije, uzajamna društva za osiguranje

Radovi objavljeni u WPS-u ne podliježu uobičajenoj recenziji, a koju je potrebno proći za objavu u časopisima ili zbornicima radova s konferencija. Urednici IILAB Working Paper Series pregledavaju radove u svrhu povećanja kvalitete istih prije konačnog objavljivanja te zadržavaju pravo odbijanja rada ili vraćanja rada na daljnju doradu.

Kako se radovi klasificiraju?

  • JEL klasifikacija (Journal of Economic Literature Classification System)

  • Indeks vrste rada:

1 = članci namijenjeni objavi ili izlaganju

2 = članci prezentirani na simpozijima

3 = rezultati internih projekata u obliku članaka

4 = članci studenata diplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija, te programa cjeloživotnog obrazovanja

5 = članci temeljeni na komercijalnim projektima


Pojedinci koji bi htjeli koristiti IILAB Working Paper Series (IILAB WPS)/IILAB Serija članaka u nastajanju kao referencu u vlastitom istraživanju i radu, trebaju koristiti sljedeći primjer citiranja:

Dumičić, K., Kurnoga Živadinović, N., Pavković, A., Slipčević, M. (2006), “Primjena odabranih statističkih metoda u ispitivanju karakteristika korištenja bankovnih usluga financijskog savjetovanja od strane poduzeća u Hrvatskoj”, Serija članaka u nastajanju Ekonomskog fakulteta - Zagreb, 06-04:1-26.

Puni tekst radova besplatno se smije koristiti za osobnu ili edukacijsku svrhu uz poštivanje autorskih prava autora i izdavača.

Kontakt:

Institutional investors LAB

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Trg J. F. Kennedya 6

10 000 Zagreb

Republika Hrvatska

E-mail: iilab@net.efzg.hr

IILAB WP 2021

IILAB WP 2021-1: Post crisis banking sector regulation and European Union economic growth nexus; Ivica Klinac, Roberto Ercegovac, Mario Pečarić

The objective of this paper is to examine the impact of the new banking regulation on EU real economic activity in the period following the global financial crisis using a sample of 22 listed banking groups with high systemic importance, using dynamic panel models with a one-step GMM estimator. Higher regulatory capital and liquidity requirements are the main consequences of the global financial crisis, but also the pro-cyclical contraction of bank credit and the advanced adaptive consolidation of the banking sector. The strengthened role of ECB as lender of last resort and market maker may have had a significant impact on eliminating interbank market dysfunctionality and maintaining overall financial stability. Although the full implementation of the structural regulation of Basel III on the one hand raises the question of the consistency of the universal banking model, especially in bank-oriented economies due to capital constraints. On the other hand, the long-term stability of reduced systemic risks and the stimulation of the credit cycle are at stake. The research results clearly show that the necessary increase in a banking firm's regulatory capital and liquidity position have positive effects on real economic activity and potential sustainable economic growth.

https://drive.google.com/file/d/16krN0L6h3lu2kLFR_ExbaUKo20EawNZu/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-2: Kako do veće zastupljenosti osiguranja rizika potresa u Hrvatskoj?; Jakša Krišto, Vita Grozdanić, Kristina Ivančić

Republika Hrvatska je među zemljama koje su izložene riziku potresa jer se nalazi na seizmički i tektonski aktivnom području. U 2020. godini stanovništvo su zadesila dva razorna potresa. Prvi se dogodio na području Zagreba i okolice, a drugi na području Banovine, oba magnitude iznad 5. Štete nastale potresima ukazale su na vrlo visok udio neosiguranih šteta te vrlo nisku zastupljenost osiguranja od potresa. Time je financiranje nastale štete u velikoj mjeri oslonjeno na proračunska sredstva i ulogu države te pomoć Europske unije. Cilj ovog rada je analizirati nove metode transfera rizika potresa te pristupe poticanju veće zastupljenost osiguranja od potresa kao jednog od oblika financiranja katastrofalnih šteta. Metodološki okvir u radu čini kvalitativno istraživanje metodom intervjua kroz triangulacijski proces intervjuiranjem stručnjaka različitih profila i ekspertize. U radu se ukazuje na inozemna iskustva u oblikovanju poticajnog okvira osiguranju od rizika potresa, ukazuje na novije proizvode i tehnike osiguranja, dok se kroz istraživanje raspravljaju mogućnosti i pristupi oblikovanja sustava osiguranja i umanjenja rizika potresa kao i modeli financiranja katastrofalnih šteta izazvanih potresom.

https://drive.google.com/file/d/1OKszxyegXsYPjc0auPNkCelNeGfI78D6/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-3: Pogled generacije Z na životno osiguranje; Jakša Krišto, Luka Draganić, Karla Kelava, Petra Turković

Z generacija smatra se populacija godišta rođena između 1996 i 2010 godine. Ova mlada generacija smatra se tehnološki visoko adaptivnim, globalno orijentiranom te svjesnom izazova klimatskih promjena i društveno odgovornom. Visoko vrednuju individualni uspjeh i individualnost. Time je zanimljivo gledište ove generacije naspram životnih osiguranja kao proizvoda koji uključuje individualni mehanizam transfera rizika, štednje za mirovinu te proizvoda koji kroz ulagačku politiku može potencirati zelena i održiva ulaganja. U članku se preispituju stavovi Z generacije prema životnim osiguranjima u dijelu stavova o riziku i životnom osiguranju općenito, poznavanju vrsta životnih osiguranja te preferencija oko društava za osiguranje i preferiranog distribucijskog pristupa. Istraživanje u radu je bazirano na anketnoj metodologiji na širem uzorku studentske populacije. Rezultati u rada doprinose shvaćanju percepcije, upoznatosti i stavova Z generacije o životnim osiguranjima te mogu biti korisni društvima za osiguranje u oblikovanju proizvoda osiguranja, distribucijskog kanala i pristupa ovim budućim klijentima. Također, zanimljiviji su i s aspekta financijske pismenosti i zaštite potrošača.

https://drive.google.com/file/d/1ritN0l3yUJy092dQd1-A13dFVMzp2kVM/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-4: Perspektive ulaganja obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj u zelena ulaganja; Mario Brnić

S obzirom da su prinosi na obveznice na globalnoj razini iz godine u godinu sve niži, a financiranje mirovinskih planova i ulaganje mirovinskih fondova pred velikim izazovima zbog pojave koronavirusa, mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori traže alternativne načine ulaganja kako bi povećali prinos, ali i potaknuli investicije u neke druge, održive oblike imovine. Zeleni projekti, posebno održivi izvori energije i „čista“ tehnologija u sljedećih 20 godina zahtijevat će značajna ulaganja privatnog i državnog kapitala. U nekim razvijenim zemljama Europe i svijeta, kao što su Danska, Nizozemska i SAD, već se ulažu značajna sredstva u zelene investicije, odnosno sustave koji čuvaju okoliš. U Republici Hrvatskoj već postoje određene inicijative koje analiziraju održivost i budućnost zelenih projekata, promatrajući imovinu fonda i prinose koji bi se takvim ulaganjima mogli ostvariti. Cilj ovoga rada je analizirati potencijal koji postoji u ulaganju u zelene inicijative te uočiti koje su perspektive takvih ulaganja u Republici Hrvatskoj. Kroz prikaz razvoja, vrsta i uloga mirovinskih fondova u svijetu i u Hrvatskoj moguće je donijeti određene zaključke o održivosti takvih ulaganja u budućnosti. Velika važnost posvetit će se promjenama regulativa koje određuju limite na ulaganja na tržištu. U tom smislu, velika je uloga države koja bi trebala poticati alternativna ulaganja donošenjem jasnih i konzistentnih zakona. Zelena ulaganja trenutno su nedovoljno konkurentna i nekomercijalizirana pa i mirovinski fondovi nemaju veliki poticaj ulagati u njih jer nemaju financijsku korist. Također, usmjerit će se pažnja i na financijske instrumente i mehanizme ulaganja te objasniti one koji su najprihvatljiviji sa stajališta rizika i prinosa.

https://drive.google.com/file/d/1hni79lEm50sQJmsHBfdfXsulXxtsxRCd/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-5: Umjetna inteligencija i big data tehnologija u industriji osiguranja; Martina Perković

Globalizacija i modernizacija značajno utječu na svakodnevno ponašanje pojedinaca, industrije i poslovnih subjekata. Poslovanje se svakodnevno mijenja pod utjecajem digitalnih tehnologija i uvođenja digitalnih resursa što se smatra procesom i pojavom digitalne transformacije. Gotovo da nema djelatnosti koja ne prolazi ili planira provođenje transformacije pod okriljem tehnologije. Transformacija nije zaobišla niti industriju osiguranja, često okarakteriziranu kao konzervativnu i tradicionalnu djelatnost, koja polako usvaja određene tehnologije i surađuje s InsurTech poduzećima. Big data od velikog je značaja za industriju kojoj su podaci primarni dio poslovanja. Koristeći strojno učenje i umjetnu inteligenciju, značajno mogu pojednostaviti i ubrzati poslovne procese, uštedjeti vrijeme i novac. Istodobno, zaposlenici bi se mogli posvetiti složenijim slučajevima i zadacima dok bi umjetna inteligencija rješavala operativne zadatke na temelju naučenih obrazaca ponašanja. Kao važan sudionik gospodarstva i ekonomije, osiguratelji trebaju prihvaćati digitalne tehnologije kako bi ubrzali svoje poslovne procese i učinili cjelokupno poslovanje dostupnijim za sve korisnike. Glavni cilj im je zadržati postojeće korisnike, ali i privući nove s naglaskom na nove generacije korisnika, pripadnike digitalnog doba. Industrija osiguranja važan je pokretač gospodarske i ekonomske aktivnosti zemlje i kao takva treba prihvaćati promjene, ulagati u edukaciju zaposlenika i tehnologiju, kako bi uspješno odgovorila potrebama i zahtjevima kupaca koristeći svoju ekspertizu u suradnji s tehnološkim kompanijama.

https://drive.google.com/file/d/1L2qBmwgmp47yvTbkitWw4aEHTClpuLO1/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-6: Koncept povjerenja u financijskom sustavu; Ivan Bošković

Povjerenje predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika uspješnih društvenih odnosa, a bez kojega bi funkcioniranje društvenih aktivnosti bilo otežano. Važnost povjerenja najviše dolazi do izražaja u trenutcima kada je isto narušeno, a to posebno vrijedi za financijski sustav zbog njegove specifičnosti. Financijski sustav predstavlja jedan od najstrože reguliranih sustava unutar svakog gospodarstva. Stoga je važno ukazati na potrebu održavanja visoke razine povjerenja unutar financijskog sustava u trenutcima kada je to potrebno, ali i prikazati kakav je utjecaj pada povjerenja koji je posljedica različitih kriza unutar gospodarstva. Povjerenje unutar financijskog sustava dijeli se na povjerenje u financijski sustav, financijske institucije i osobe koje su zaposlene unutar financijskog sustava. Stabilnost financijskog sustava i neometano funkcioniranje istoga, predstavljaju preduvjete za održavanje visoke razine povjerenja. Jedan od ključnih faktora održavanja stabilnosti unutar financijskog sustava su zaštitni mehanizmi, koji stanovništvu daju dodatan poticaj za povjerenje u financijski sustav. Nadzorne aktivnosti financijskih institucija i kvalitetna financijska edukacija uz potporu zaštite potrošača pomažu u osnaživanju povjerenja unutar financijskog sustava i postizanje visoke razine istoga. Kriza unutar gospodarstva predstavlja jedan od najvećih izazova za održavanje povjerenja, a razlog tome je postojanje nepovjerenja koje proizlazi iz nesigurnosti o budućim događajima unutar gospodarstva. Zbog trenutne pandemije koronavirusa, narušeni su svi aspekti društvenog i ekonomskog života te povjerenje unutar financijskog sustava. Oporavak zemalja ovisiti će o aktivnostima, koje poduzimaju nositelji politike i nadzorne institucije u cilju rješavanja ove krize.

https://drive.google.com/file/d/1eQDZab9-qlN4MKJXSTO-k_Y-xw2OuStq/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-7: Utjecaj Covid-19 na sektor investicijskih fondova u Hrvatskoj; Klara Kolar

Zdravstvena kriza uzrokovana COVID-19 virusom uzrokovala je dosad nezabilježene posljedice na nacionalne ekonomije. Nužne mjere za suzbijanje širenja virusa koje su donijele većina zemalja odrazile su se na smanjenje ekonomske aktivnosti, ali ujedno predstavljaju veliku prijetnju stabilnosti globalnog financijskog sustava. Investicijski fondovi kao značaj dio financijskog sustava pogođeni su u velikoj mjeri velikim odljevima i padom neto imovine. U radu se objašnjava i analizira učinak korona virusa na sektor investicijskih fondova u Hrvatskoj te se uspoređuje sa učincima posljednje globalne financijske krize 2008. Metodologija se temelji na pretraživanju i analizi različite znanstvene i stručne literature te deskriptivnoj statističkoj analizi. Zaključak rada pokazuje da su učinci pandemije na sektor investicijskih fondova u Hrvatskoj u nekim segmentima veći nego što je bilo posljednje financijske krize zbog veće značajnosti investicijskih fondova u financijskom sustavu Hrvatske.

https://drive.google.com/file/d/1d9LxZjfnuJI_lN9M3zknDoInp19wGD0i/view?usp=sharing

IILAB WP 2021-8: Državni investicijski fondovi; Matej Findri

Državni investicijski fondovi su investicijski fondovi u vlasništvu države koji upravljaju s velikim iznosima kapitala koje nastoje uložiti na međunarodnom financijskom tržištu kako bi stvorili zalihe za buduće generacije posebice u državama sa slabije razvijenim mirovinskim sustavom te ostvarile druge ekonomske potrebe poput fiskalne stabilnosti, stabilizacije deviznog tečaja, diverzifikacije te smanjenja ovisnosti i izloženosti jednom izvoru prihoda. Državni investicijski fondovi ulažu u financijske instrumente ovisno o investicijskoj strategiji i preuzetom riziku, a najčešće su to financijski instrumenti dugoročnog horizonta ulaganja i s većom tolerancijom na rizik poput dionica, obveznica, nekretnina te određenih oblika alternativnih ulaganja. S porašću aktivnosti i uloge državnih investicijskih fondova te imovine pod upravljanjem koja se mjeri u bilijunima dolara, važan je i njihov regulatorni okvir na pojedinim financijskim tržištima kao i načela, odnosno smjernice upravljanja takvom vrstom fonda. Uslijed aktualne zdravstvene krize izazvane pandemijom COVID-19 te posljedično i svjetske gospodarske krize, važno je prikazati ulogu takve vrste fondova te na koji način oni mogu djelovati kao stabilizacijska mjera.

https://drive.google.com/file/d/1cGUq_6oQnXTupTQkL43iyfXsDtoJcUlE/view?usp=sharing